Пређи на главни садржај

Kina: Nikada nećemo zaboraviti varvarske zločine NATO-a u Jugoslaviji

adstr3

Odgovor Belorusije na pretnje militantne Poljske

Provera borbene gotovosti Oružanih snaga Belorusije, po nalogu šefa države, povezana je, pre svega, sa pretnjama koje dolaze iz militantne Poljske, zemlje koja gaji velike ambicije da postane ozbiljna evropska vojna sila, ocenjuju ruski eksperti. „U situaciji kada Poljska izjavljuje da namerava da udvostruči svoje oružane snage, masovno kupuje oklopna vozila od SAD i Južne Koreje, raspoređuje svoje oružje u blizini beloruske granice Minsk je očigledno primoran da reaguje. Reakcija može biti različita, a podrazumeva i odluku o raspoređivanju ruskog taktičkog nuklearnog naoružanja na teritoriji Belorusije i izvođenje različitih manevara, obuke rezervnog sastava i slično. Ove akcije imaju za cilj da osiguraju bezbednost i Republike Belorusije i Savezne države, uzimajući u obzir tešku situaciju koja se stvara, pre svega, pod uticajem Zapada“, kaže ruski vojni ekspert Vladimir Jevsejev. Rusofobna Varšava je postala najbliži saveznik SAD u Evropi, s obzirom na ključnu ulogu koju igra u podršci Ukrajini i jačanju odbrane NATO-a na Baltiku. Poslednjih godina se Poljska pretvara u militarizovanu državu. Ne samo da snadbeva Ukrajinu modernim sistemima, već i za sebe širom sveta kupuje najsavremenije naoružanje. Danas Poljska ima 150.000 vojnika, ali je postavila cilj da do 2035. godine brojnost vojske poveća na 300.000. Osim toga, sve više sredstava izdvaja za oružane snage. Varšava namerava da ove godine poveća vojni budžet sa oko 2,5 odsto svog BDP-a na 4 odsto, što bi moglo biti najveće povećanje među svim zemljama NATO. U Poljskoj je trenutno stacionirano više od 10.000 američkih vojnika, a na njenoj teritoriji nalaze se i američki sistemi „Idžis ašor“ sa lanserima MK-41 na koje se mogu postaviti protivraketni projektili i krstareće rakete dugog dometa „Tomahavk“, što predstavlja direktnu pretnju Saveznoj državi Rusije i Belorusije.
Beloruski vojnici na granici sa Poljskom NATO spušta „gvozdenu zavesu“ na granicama Rusije i Belorusije Zbog pretnji koje NATO zemlje stvaraju u blizini ruskih granica Minsk, ključni saveznik Moskve, primoran je da jača svoju odbranu. Zemlje NATO-a faktički stvaraju novu „gvozdenu zavesu“ na granicama Rusije i Belorusije, pa Moskva i Minsk deluju u skladu sa tom činjenicu, kaže Jevsejev. "One jačaju svoje vojno prisustvo, stvaraju nove vojne formacije u blizini naših granica. NATO sprovodi svoju strategiju stvaranja kordona na granicama sa Rusijom i Belorusijom. U stvari, govorimo o svojevrsnoj ‘gvozdenoj zavesi’ koja je spremna da se spusti na našim granicama“, dodao jeekspert. Provera borbene gotovosti Oružanih snaga Belorusije počela je 3. aprila, a tokom provere oružane snage biće prevedene iz mirnodopskog u ratno stanje. Prema saopštenjima Minska, događaj je kompleksan i omogućava da se odredi sposobnost komandanata da rukovode vojnim jedinicama i pojedincima kada se podignu u najviši stepen borbene gotovosti, kao i spremnost vojnih jedinica da izvršavaju zadatke u utvrđenom roku. Tokom provere gotovosti, planirano je kretanje vojne tehnike, moguće je privremeno ograničenje kretanja civilnih vozila putevima. Nuklearno oružje u Belorusiji otrezniće sve jastrebove „preko bare“ Belorusija u savezu sa Rusijom jača svoju odbranu. U cilju zaštite zemlje u Belorusiji je, na granici sa Ukrajinom, prošlog meseca formiran novi protivvazdušni raketni puk, a ruski predsednik Vladimir Putin je najavio da planira da postavi rusko taktičko nuklearno oružje u toj zemlji. Radovi na izgradnji skladišta za taktičko nuklearno oružje u Belorusiji biće gotovi 1. jula, a 10 beloruskih aviona već je modernizovano da može da nosi taktičko nuklearno oružje. Rusko nuklearno oružje biće postavljeno bliže zapadnoj granici savezničke države, ali se ne zna začna lokacija. Pored toga, operativno-taktički raketni sistemi "iskander-M", koji mogu da koriste nuklearne rakete, predati su Oružanim snagama Belorusije i već je počela obuka beloruskih posada. Belorusija deli 1.250 kilometara granice sa članicama NATO - Letonijom, Litvanijom i Poljskom, a odluka o raspoređivanju ruskog taktičkog nuklearnog naoružanja u Belorusiji je odgovor na dugogodišnji zahtev beloruskog lidera Aleksandra Lukašenka zbog pretnji koje predstavlja Zapad, a takođe i odgovor na neprijateljske poteze SAD koje su postavile svoje taktičko nuklearno oružje na teritorije šest svojih saveznika u Evropi. Rusija je sada učinila isto, ali bez kršenja međunarodne obaveze o neširenju nuklearnog oružja. Takođe, odluka o taktičkom nuklearnom oružju u Belorusiji doneta je nakon što je Velika Britanija objavila da je Ukrajini isporučila protivtenkovsku municiju s osiromašenim uranijumom, što vodi ka eskalaciji sukoba. „Rusija raspoređuje taktičko nuklearno oružje kao odgovor na ono što su SAD uradile još pedesetih godina prošlog veka... Ne mislim da će NATO na ovo sada reagovati na bilo koji način. Sve što su mogli, već su uradili... NATO sprovodi svoju strategiju stvaranja kordona na granicama sa Rusijom i Belorusijom, a mi samo reagujemo na taj kordon koji se stvara“, kaže Jevsejev. Taktičko nuklearno oružje ima relativno kratak domet i znatno manju snagu u poređenju sa nuklearnim bojevim glavama koje su ugrađene u strateške rakete dugog dometa, mada je beloruski lider rekao da bi Moskva takođe tamo mogla da postavi i interkontinentalne nuklarne rakete ako se za to ukaže potreba, jer će taj potez poslužiti kao efikasno sredstvo odvraćanja od bilo kakvih neprijateljskih poteza SAD i njihovih saveznika i pokazaće spremnost Moskve i Minska da brane svoj "suverenitet i nezavisnost". Beloruski lider je već naredio vojsci da obnovi objekte koji su korišćeni za skladištenje interkontinentalnih balističkih projektila "topolj" i koji su služili kao njihova potencijalna lansirna mesta u sovjetsko doba. Lukašenko je izrazio nadu da će razmeštanje strateškog nuklearnog oružja u njegovoj zemlji „na duže vreme otrezniti sve jastrebove preko bare“.

Коментари

ntv

Популарни постови са овог блога

Jakov Milatović se izjasnio o povlačenju priznavanja Kosova

Novoizabrani predsednik Crne Gore Jakov Milatović, kazao je da odluka o priznavanju nezavisnosti Kosova od strane Crne Gore neće biti povučena. „Nije realno da se očekuje 'otpriznavanje' (nezavisnosti) Kosova i to je stvar koja je vrlo jasna“, rekao je Milatović u intervjuu za Nova TV. On je dodao da podržava „sve što se dogovore Beograd i Priština“, i smatra da bi „normalizacija odnosa Beograda i Prištine bila značajna za sve zemlje u regionu“. U tom smislu Crna Gora želi da bude dobar sused koji će promovisati dobrosusedske odnose, kazao je Milatović. „Želim najbolje moguće odnose sa Srbijom i dok sam bio ministar ekonomskog razvoja, to sam uvek stavljao u fokus. Srbija je najveća zemlja Zapadnog Balkana i potpuno je prirodno da će uslediti moja poseta Srbiji nakon poziva predsednika Srbije Aleksandra Vučića“, rekao je Milatović. On je, međutim, naveo da će njegova prva poseta biti Briselu jer se, kako je ponovio, Crna Gora „istinski kreće“ ka EU. Mi

Ruski sveštenik razbio popularni mit o Blagodatnom ognju

Ne postoje crkvena učenja koja bi potvrdila verovanje da će nastupiti smak sveta ako ne siđe Blagodatni oganj, izjavio je nastojnik hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Moskvi, docent Moskovske bogoslovske akademije, protojerej Pavel Velikanov. „Nema potvrđenog crkvenog učenja o tome da ukoliko ne siđe Blagodatni oganj to može na neki način da se dovede u vezu sa početkom kraja sveta. Ta tvrdnja ipak spada u sferu teoloških mišljenja pojedinaca koja nisu crkveno potvrđena. Ne znamo za slučajeve iz istorije kada je pisano zabeleženo da se Blagodatni oganj nije spustio, uključujući i dobro poznatu priču kada se blagodatni oganj spuštao van Kuvuklije“, rekao je Velikanov. Kako je istakao, Blagodatni oganj je simbol Boga „ne zato što je zapaljen u Jerusalimu, nego zato što je u Jerusalimu Hristos vaskrsao i ta svetlost Božija ulazi u našu dušu i isteruje iz nje svaku tamu“. Velikanov je dodao da vernici i ove godine očekuju silazak Blagodatnog ognja i kao i da bude dostavljen u

UŽIVO Pogođena baza ukrajinskih marinaca, naneta velika šteta; vazdušna opasnost na istoku Ukrajine

U toku je 408. dan specijalne vojne operacije u Ukrajini. Nastavljaju se borbe u Artjomovsku iako je juče saopšteno da je ruska vojska praktično očistila ceo centar grada i zauzela železničku stanicu čime je primorala ukrajinsku vojsku na povlačenje. Ukrajinski general priznao da jeodbrana Artjomovska izgubila svaki smisao sa vojne tačke gledišta. Protekle noći vazdušna opasnost na istoku Ukrajine Uzbuna za vazdušnu opasnost tokom noći proglašena je u Sumskoj i Černigovskoj oblassti Ukrajine, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za digitalnu transformaciju. Prvi put su se sirene oglasile još u 23.25 po lokalnom vremenu u obe oblasti praktično istovfemeno, navodi se u saopštenju. Lokalne vlasti za sada se nisu oglašavale o tome šta su bile mete gađanja ruske vojske. Pogođena baza ukrajinskih marinaca Ruska avijacija gađala je bazu ukrajinskih marinaca koja je iz Odese prebačena u Hersonsku oblast i tom prilikom likvidirala preko 50 ukrajinskih vojnika, izjavio je portparol ru