Vaseljenski patrijarh Vartolomej boravio je u poseti Litvaniji, a posledice njegovog boravka u toj baltičkoj državi, važnoj kako s političke, tako i s istorijsko-ideološke tačke gledišta, mogle bi ozbiljno da promene sliku svetskog pravoslavlja, piše portal "Nezavisima gazeta".
Dva velika krila – grčka i ruska tradicija – sve više idu ka nepovratnoj tački na putu ka novoj „velikoj šizmi“, globalnom raskolu. Vekovna pravila o uzajamnim odnosima se ruše.
Patrijarh Vartolomej i premijerka Litvanije Ingrida Šimonite saopštili su da su Carigradska crkva i vlada te baltičke države zaključile sporazum o saradnji.
Baza Carigrada u Litvaniji je za sada mala. To su samo petorica sveštenika, koji su ranije prekinuli vezu s Litvanskom pravoslavnom crkvom Moskovske patrijaršije. Ipak, već im je dodeljen hram za bogosluženje, a sporazum koji je potpisan s vladom omogućiće stvaranje paralelne pravoslavne strukture slične onoj koja već godinama postoji u Estoniji. Vartolomej je već objavio da će tu biti obrazovana egzarhija.
Značaj Litvanije za rusku duhovnu tradiciju mnogo je, međutim, veći nego značaj Estonije. Političari i sveštenici redovno spominju projekat „Litvanska Rus“.
A sama Šimonite je izjavila: „Od 8. veka pravoslavci koji žive u Litvaniji bili su u sastavu Kijevske mitropolije, koja je pod nadležnošću Carigradske patrijaršije i ispravno su smatrali Carigrad matičnom crkvom. I tek krajem 17. veka, kada je Moskovska patrijaršija, dobivši samo pravo da rukopolaže izabranog kijevskog mitropolita, odlučila je, u skladu s 'najboljim imperijalnim tradicijama', da potpuno zavlada Kijevskom mitropolijom, a zajedno s njom i litvanskim pravoslavljem“.
Danas, kada su mogući svakakvi eksperimenti s crkvenom jurisdikcijom, razmatraju se različiti scenariji razvoja događaja.
Posledice razvijanja projekta „Litvanska Rus“ mogle bi da pređu granice teritorije baltičke republike. Patrijarh Vartolomej se u Viljnusu sastao s predstavnicima crkvene zajednice Belorusa. Tamo su i lokalni žitelji i imigranti iz Belorusije koji su u političkoj i crkvenoj opoziciji Minsku.
Carigrad bi mogao da krene putem stvaranja nacionalnih organizacija, ali i ujedinjavanja svih ostataka „ruskog sveta“ pod okriljem Pravoslavne crkve Ukrajine. Još prilikom formiranja te crkve u decembru 2018. godine mogle su se čuti tvrdnje da njena jurisdikcija treba da se proširi i na Belorusiju.
Ako su zamisli patrijarha Vartolomeja srazmerne avanturama političara, onda bi stvar mogla da ide dalje od ograđivanja Moskovske patrijaršije po konturi sadašnjeg razgraničavanja Rusije i Zapada. U diplomatiji, u svetlu sukoba, stalno dolazi do rušenja postojećih pravila, a sistem međucrkvenih veza teško da će ostati nezavisan u tom procesu.
Novoizabrani predsednik Crne Gore Jakov Milatović, kazao je da odluka o priznavanju nezavisnosti Kosova od strane Crne Gore neće biti povučena. „Nije realno da se očekuje 'otpriznavanje' (nezavisnosti) Kosova i to je stvar koja je vrlo jasna“, rekao je Milatović u intervjuu za Nova TV. On je dodao da podržava „sve što se dogovore Beograd i Priština“, i smatra da bi „normalizacija odnosa Beograda i Prištine bila značajna za sve zemlje u regionu“. U tom smislu Crna Gora želi da bude dobar sused koji će promovisati dobrosusedske odnose, kazao je Milatović. „Želim najbolje moguće odnose sa Srbijom i dok sam bio ministar ekonomskog razvoja, to sam uvek stavljao u fokus. Srbija je najveća zemlja Zapadnog Balkana i potpuno je prirodno da će uslediti moja poseta Srbiji nakon poziva predsednika Srbije Aleksandra Vučića“, rekao je Milatović. On je, međutim, naveo da će njegova prva poseta biti Briselu jer se, kako je ponovio, Crna Gora „istinski kreće“ ka EU. Mi
Коментари
Постави коментар