Proleće je period kada se nakon zimskog sna bude zmije širom Srbije. Sa lepim i toplim vremenom povećava se i verovatnoća da u prirodi sretnete ove gmizivce, a ako dođe do neprijatnog susreta nema otrebe za panikom, ali je oprez neophodan.
Šarka je prisutna u Vojvodini i u ravnicama, poskok živi na brdovitim delovima, na nadmorskoj visini od 1200 do 1500 metara, a šargan je visokoplaninska vrsta i može se videti samo na vrhovima iznad 1500 metara nadmorske visine. Najjači otrov ima poskok. Smrtnost od ujeda zmija u Srbiji je oko 2 posto, ali ukoliko ne dođe do smrtnog ishoda, onaj koga zmija ujede može imati zdravstvene posledice za ceo život
U maju i junu su ove životinje najaktivnije jer je tad period njihovog parenja. Tih meseci možemo naleteti na onaj čuveni splet zmija, u kom se ustavri nalazi jedna ženka, a ostalo su mužjaci. Oplođava je onaj koji je najsposobniji, ona zatim polaže jaja na skriveno mesto i odlazi ne osvrćući se na potomke. Upravo iz razloga što su otavljeni bez majke, mladunčad zmija vrlo teško opstaju i preživljavaju. Oni kad se izlegu prepušteni su sami sebi, pa zato vrlo teško doživljavaju polnu zrelost.
Poznato je da se zmije boje više od ljudi, nego mi od njih. Ukoliko odlazite u prirodu nosite duboku obuću, debele čarape i duge pantalone, a ako naiđete na zmiju pokušajte da je zaobiđete. Ne pokušavajte da je oterate i tučete štapom. Takođe, dok šetate šumom bilo bi dobro da pravite malo jače korake ili da lupkate nekim štapom kako bi zmija osetila vibracije i pobegla pre nego što naiđete na nju. Kada ostavljate odeću ili obuću na mestima koja su dostupna zmijama, pre nego što se obučete dobro pregledajte garderobu kako bi bili sigurni da se zmija nije negde uvukla.
Иако се површине под органском производњом у Србији повећавају, чине само 0,6 процената. У свету се органски производи гаје на око 1,5 одсто ораница. Домаћи произвођачи кажу да их прати много проблема. Површине под органском производњом у Србији повећане су у последњој деценији са 5.000 на 23.000 хектара. Истовремено, вредност извоза органских производа порасла је више од 15 пута. „Органских средстава за негу биљака нема толико и морамо да се оснажимо на начин како се органска производња негује кроз, рецимо, потапање коприве или других средстава које можемо наћи у околини. Да правимо своје глистњаке, да тиме хранимо биљку“, каже Катарина Милосављевић, органски произвођач са Ртња. Стефан Јовић, органски произвођач из Чуруга, каже да је највећи проблем што већина користи пестициде и хербициде и ради конвенционалну робу. Према његовим речима, веома је тешко направити органску парцелу, тешко је доћи до сировине и прерада је много скупља. „Мана је тржиште, јер су цене високе и онда људи и
Коментари
Постави коментар