Balističkim veštačenjem čaura, projektila i pištolja pronađenog posle zločina u Moravcu nesumnjivo je utvrđeno da se radi o oružju iz koga su likvidirani Goran (57), Gordana (56) i Lidija (26) Đokić iz Aleksinca.
Prema saznanjima, balističari niške policije obavili su zahtevnu ekspertizu u veoma kratkom vremenskom periodu, pribavivši važne dokaze za predstojeći krivični postupak protiv zločinaca. Oružje je pronađeno 22.10., prema pisanju medija, u Aleksincu, u stanu Gorana Džonića iz Moravca, prvoosumnjičenog za učestvovanje u monstruoznoj likvidaciji porodice Đokić.
– Ovim je zatvoren krug zločina. Veštačenjem pronađenog pištolja koje je obavila balistika niške policije nedvosmisleno je potvrđeno da su projektili i čaure pronađeni na mestu zločina, ispaljeni iz pištolja koji je pronađen u Aleksincu, odnosno da se radi o oružju kojim su brutalno likvidirani Đokići. To je jedan od ključnih dokaza oko koga će se formirati budući krivični postupak protiv osumnjičenih – kaže izvor.
Trag koji na čauri ostavlja udarna igla pištolja, i trag koji na ispaljenom zrnu ostaje nakon prolaska kroz cev pištolja, jedinstveni su poput otiska prstiju kod ljudi. Samo je potrebno da se ti nalazi utvrde stručno, što su balističari niške policije i učinili.
DNK pronađen na novcu
Prema nezvaničnim saznanjima, pored ovog dokaza, na hrpi novca i platnenoj vreći koji su iskopani u dvorištu jednog od sinova Gorana Džonića, forenzičkom analizom utvrđeni su DNK tragovi ubice i ubijenog Gorana Đokića.
To bi mogao da bude ključni materijalni dokaz u istrazi ovog nezapamćenog zločina. Postojanje DNK dokaza ubice i žrtve na novcu praktično povezuje ubicu sa parama i dokazuje da je motiv ubistva bio pohlepa.
Policija je prekopavanjem dvorišta pronašla skriveni novac u vrednosti od 43.000 evra, za koje se sumnja da je deo sume koji je kobne večeri otet od Đokića.
Policija osnovano veruje da je novac na tom mestu zakopao upravo Goran Džonić u pokušaju da sinu smesti krivicu za nezapamćeni zločin!
Saučesnici i priznanje
Inače, Džonić je na saslušanju u policiji priznao da je učestvovao u ubistvu porodice Đokić, a kako se nezvanično saznaje, on je ukazao i na dvojicu svojih saučesnika. Nakon toga uhapšena su braća Konstantin i Kostadin Milošević iz okoline Niša, koja su poznata istražnim organima od ranije. Prema informacijama, ova braća su ranije dovođena u vezu sa dilovanjem narkotika, ali i brojnim krivičnim delima.
Jedan od njih hapšen je 2011. godine zbog sumnje da je bio deo međunarodnog lanca šverca kokaina iz Južne Amerike ka zapadnoj Evropi. Navodno, njegov zadatak je bio da iz luka u Holandiji i Belgiji, uz saučesnika, prebaci drogu do Švedske gde je bilo krajnje odredište.
– Oni su do sada više puta menjali imena zbog krivičnih dela koje su činili – kaže izvor upoznat sa slučajem.
On dodaje i da će u narednim danima biti poznato ko je koju ulogu imao u ovom stravičnom ubistvu.
Tela članova porodice Đokić pronađena su posle sedam dana potrage, ugljenisana, 2. oktobra u ataru Moravca, u zabačenom delu keja kraj Južne Morave, dok je njihov spaljen “folksvagen pasat” pronađen 12 kilometara dalje na prostoru stare separacije šljunka kod sela Tešica.
Osumnjičeni za njihovo ubistvo bio je blizak sa ovom tročlanom porodicom, a kako smo ranije objavili on je nakon zločina prisustvovao sahrani ubijenih. Osumnjičeni Džonić i pokojni Đokić braća su od tetke.
Šok grafit ispred kuće ubice
Na ulazu u Moravsku ulicu u Moravcu, u kojoj se nalazi porodična kuća brutalno ubijenih Đokića, Gorana (57), Gordane (56) i Lidije (25), ali i kuća osumnjičenog za njihovo ubistvo Gorana Džonića, u toku noći napisan je grafit: “Pravda za porodicu Džonić”. Grafit koji je napisan crvenim sprejom na betonu osvanuo je na ulicu u ulazu jutros. Ne zna se ko ga je napisao niti kome je zapravo namenjen – osumnjičenom Goranu Đokiću ili članovima njegove porodice, ženi i sinu, koji su saslušavani zbog monstruoznog zločina.
Иако се површине под органском производњом у Србији повећавају, чине само 0,6 процената. У свету се органски производи гаје на око 1,5 одсто ораница. Домаћи произвођачи кажу да их прати много проблема. Површине под органском производњом у Србији повећане су у последњој деценији са 5.000 на 23.000 хектара. Истовремено, вредност извоза органских производа порасла је више од 15 пута. „Органских средстава за негу биљака нема толико и морамо да се оснажимо на начин како се органска производња негује кроз, рецимо, потапање коприве или других средстава које можемо наћи у околини. Да правимо своје глистњаке, да тиме хранимо биљку“, каже Катарина Милосављевић, органски произвођач са Ртња. Стефан Јовић, органски произвођач из Чуруга, каже да је највећи проблем што већина користи пестициде и хербициде и ради конвенционалну робу. Према његовим речима, веома је тешко направити органску парцелу, тешко је доћи до сировине и прерада је много скупља. „Мана је тржиште, јер су цене високе и онда људи и
Коментари
Постави коментар