Stefan i Milan, kojima je određen pritvor zbog smrti porodice Đokić, žale se cimerima i tvrde da nemaju veze sa zločinom.
Osim Gorana Džonića (54), vatrogasca u penziji iz Moravca, glavnoosumnjičenog za ubistvo brata od tetke Gorana Đokića (57), snaje Gordane (56) i bratanice Lidije (25), u pritvoru se već sedam dana nalaze i njegovi sinovi, Stefan i Milan, protiv kojih je Više javno tužilaštvu u Nišu pokrenulo istragu zbog sumnje da su počinili teško ubistvo.
Izvor Kurira upoznat sa slučajem kaže da su braća Džonić nakon hapšenja u potpunom šoku i neverici.
– Oni su u pritvoru u različitim ćelijama, posećuje ih advokat, koga su dobili po službenoj dužnosti. Obojica tvrde da nemaju veze s trostrukim ubistvom i za svoj trenutni položaj krive oca – priča izvor.
On dodaje da se Milan i Stefan Džonić žale svojim cimerima da ih je u sve uvalio rođeni otac.
– Momci su u čudu. Kažu da ne mogu da veruju da ih je namestio rođeni otac. Oni veruju da će uskoro biti pušteni i uveravaju sve oko sebe da im je pritvor određen isključivo na osnovu iskaza njihovog oca, koji je ukazao na njih kao moguće saučesnike – objašnjava sagovornik.
Izvor podseća i da su braća na saslušanju u tužilaštvu, koje je obavljeno u subotu, tvrdila da nemaju nikakve veze sa smrću svojih rođaka, kao i da nisu znala da je njihov otac umešan u masakr.
– Stefan, koji je zaposlen u Vojsci Srbije, rekao je da je u noći ubistva, 27. septembra, bio na poslu u bazi u Medveđi i da za to ima i svedoke, a da je 10 dana pre zločina proveo u Nišu na lekarskim pregledima, jer je planirao da ide u mirovnu misiju u Liban. Navodno, on je rekao i da je njegov tata imao ključ od njegove kuće i da zna da je on otključavao molerima – podseća sagovornik i dodaje da iz Stefanovog iskaza proizilazi da on uopšte nije bio u Moravcu kada su Đokići ubijeni.
Иако се површине под органском производњом у Србији повећавају, чине само 0,6 процената. У свету се органски производи гаје на око 1,5 одсто ораница. Домаћи произвођачи кажу да их прати много проблема. Површине под органском производњом у Србији повећане су у последњој деценији са 5.000 на 23.000 хектара. Истовремено, вредност извоза органских производа порасла је више од 15 пута. „Органских средстава за негу биљака нема толико и морамо да се оснажимо на начин како се органска производња негује кроз, рецимо, потапање коприве или других средстава које можемо наћи у околини. Да правимо своје глистњаке, да тиме хранимо биљку“, каже Катарина Милосављевић, органски произвођач са Ртња. Стефан Јовић, органски произвођач из Чуруга, каже да је највећи проблем што већина користи пестициде и хербициде и ради конвенционалну робу. Према његовим речима, веома је тешко направити органску парцелу, тешко је доћи до сировине и прерада је много скупља. „Мана је тржиште, јер су цене високе и онда људи и
Коментари
Постави коментар